{"id":202,"date":"2015-11-01T22:34:29","date_gmt":"2015-11-01T22:34:29","guid":{"rendered":"http:\/\/ejektor.co.rs\/?p=202"},"modified":"2017-01-04T16:30:40","modified_gmt":"2017-01-04T16:30:40","slug":"ejektorski-grejaci","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ejektor.co.rs\/?p=202","title":{"rendered":"Ejektorski greja\u010di"},"content":{"rendered":"<ul>\n<li>Ejektorski parni greja\u010d (para\u2013te\u010dnost)<\/li>\n<li>Ejektorski hidro greja\u010di (te\u010dnost\u2013te\u010dnost)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ejektorski greja\u010di se upotrebljavaju za brzo i efikasno grejanje, uz 100% iskori\u0161\u0107enja ulo\u017eene toplotne energije. Ejektorski greja\u010di za pogon koriste energiju ulaznih fluida. Fluid sa ve\u0107im ulaznim pritiskom naziva se pogonski fluid, a fluid sa manjim ulaznom pritiskom naziva se usisavani fluid.<\/p>\n<p><strong><dfn>Princip rada:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Pogonski fluid pri prolasku kroz mlaznicu ejektora najve\u0107i deo svoje pritisne energije preobra\u017eava u kineti\u010dku (brzinsku energiju), tako da u usisnu komoru ejektora ulazi sa velikom brzinom, (kod vodene pare i sa nadzvu\u010dnom brzinom). U usisnoj komori prido\u0161le \u010destice pogonskog fluida sudaraju se sa prisutnim \u010desticama usisavane te\u010dnosti, me\u0161aju se sa njima predaju\u0107i im deo svoje kineti\u010dke i toplotne energije (pri \u010demu dolazi do potpune kondezacije pogonske pare, ako je pogonski fluid u parnoj fazi) formiraju\u0107i pri tome zajedni\u010dki strujni tok, sa smerom strujanja prema difuzoru. Na upra\u017enjeno mesto odvu\u010denih \u010destica usisavane te\u010dnosti, dolaze njihove susedne \u010destice iz usisnog cevovoda, formiraju\u0107i pri tome strujni tok koji iz usisnog cevovoda struji prema usisnoj komori ejektora.<\/p>\n<p>Pri prolazu strujnog toka kroz difuzor, usled pro\u0161irenja strujnog prostora, protok se usporava, brzina opada, a pritisak raste i dosti\u017ee zadatu (\u017eeljenu) vrednost potrebnu za dalje potiskivanje kroz potisni cevovod.<\/p>\n<p><strong><dfn>Prednosti:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>U odnosu na klasi\u010dne greja\u010de (izmenjiva\u010de toplote, duplikatore i dr.) imaju slede\u0107e prednosti:<\/p>\n<ul>\n<li>iskori\u0161\u0107enje toplote je 100%; jednostavne su konstrukcije;<\/li>\n<li>malih su masa i malih gabarita;<\/li>\n<li>nemaju pokretne delove, pa ne zahtevaju podmazivanje i odr\u017eavanje;<\/li>\n<li>na zidovima ejektora ne hvata se kamenac;<\/li>\n<li>imaju stabilan miran i be\u0161uman rad;<\/li>\n<li>lako i brzo se montiraju u svim polo\u017eajima;<\/li>\n<li>jevtini su i imaju dug vek trajanja.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Ovakvim na\u010dinom zagrevanja omogu\u0107uje se trenutno postizanje zadate temperature vode na izlazu iz ejektora, \u010dime se omogu\u0107ava brzo startovanje grejne instalacije.<\/p>\n<p>Posebnu prednost imaju u procesima u kojima se zahteva brz prelazak sa grejanja na hla\u0111enje i obratno, jer omogu\u0107avaju brzu izmenu grejne i rashladne te\u010dnosti.<\/p>\n<h2>3.1 Ejektorski parni greja\u010di (para\u2013te\u010dnost)<\/h2>\n<p>Kod ovih greja\u010da kao pogonski fluid koristi se vodena para, koja svu svoju toplotnu i mehani\u010dku energiju predaje usisanoj te\u010dnosti. Upotrebljavaju se za protoke od nekoliko l\/h do vi\u0161e stotina m<sup>3<\/sup>\/h, za niske i visoke izlazne pritiske, za proizvodnju tople vode t &lt; 1000 \u00b0C i vrele vode t &gt; 1000 \u00b0C. Za odre\u0111ene uslove rada pritisak te\u010dnog strujnog toka, na izlazu iz ejektora, mo\u017ee imati pritisak ve\u0107i od pogonskog pritiska pare p<sub>1<\/sub>, kako se to vidi na Dijagramu 3.1 (Dijagram 3.1 va\u017ei za temperaturu hladne vode na ulazu u ejektor t<sub>2<\/sub> = 150 \u00b0C i pritisak hladne vode na ulazu u ejektor p<sub>2<\/sub> = 1,1 bar<sub>aps<\/sub>.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci01.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-746 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci01.jpg\" alt=\"grejaci01\" width=\"231\" height=\"98\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Sl.3.1 Grejanje vode u liniji \u00a0 \u00a0 \u00a0<\/strong><\/p>\n<p><strong>\u00a0<a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci02.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-747 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci02.jpg\" alt=\"grejaci02\" width=\"258\" height=\"119\" \/><\/a><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>\u00a0 Sl.3.2 Grejanje vode u rezervoaru<\/strong><\/p>\n<p><strong><dfn>Upotreba:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Upotrebljavaju se za zagrevanje te\u010dnosti u cevnoj liniji (Sl.3.1), za direktno uvo\u0111enje pare u sudove sa te\u010dno\u0161\u0107u (Sl.3.2 i Sl.3.3), za pripremu tople vode umesto klasi\u010dnih izmenjiva\u010da toplote (Sl.3.4), za: sterilizaciju, pasterizaciju, kuvanje, beljene, grejanje prostorija i sudova, u hemijskioj, farmaceutskoj i naftnoj industriji, u preradi \u0161e\u0107era i dr.<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 3.1<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Pogonski pritisak zasi\u0107ene vodene pare ispred ejektora je p<sub>1<\/sub> = 8 bar<sub>aps<\/sub>, pritisak na izlazu iz ejektora iznosi p<sub>3<\/sub> = 7,5 bar<sub>aps<\/sub>, ejektor je uronjen u usisavanu vodu na dubinu h = 1 m, pa je pritisak usisavane vode na ulazu u ejektor p<sub>2<\/sub> = 1,1 bar<sub>aps<\/sub>, temperatura usisavane vode na ulazu u ejektor iznosi t<sub>2<\/sub>= 150 \u00b0C.<\/p>\n<p>Koliko kilograma vode mo\u017ee da se usisa sa 1 kg pare, i koju \u0107e temperaturu topla voda imati na izlazu iz ejektora?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje: <\/dfn>Sa dijagrama 3.1 o\u010ditava se da se sa m<sub>1<\/sub> = 1 kg pogonske pare mo\u017ee usisati m<sub>2<\/sub> = 12,5 kg vode. Temperatura zagrejane vode na izlazu iz ejektora iznosi<br \/>\nt<sub>3<\/sub> = 5\u00b7t =5\u00b712,2 = 610 \u00b0C.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci03.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-748 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci03.jpg\" alt=\"grejaci03\" width=\"301\" height=\"276\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci04.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-749 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci04.jpg\" alt=\"grejaci04\" width=\"277\" height=\"188\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Sl.3.3 Grejanje te\u010dnosti parom ili toplom vodom\u00a0<\/strong>\u00a0<a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci05.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-750 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci05.jpg\" alt=\"grejaci05\" width=\"251\" height=\"257\" \/><\/a><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\"><strong>Sl.3.4 Grejanje autoklava<\/strong><\/p>\n<h2>3.2 Ejektorski hidro-greja\u010di (te\u010dnost-te\u010dnost ili te\u010dnost-para)<\/h2>\n<p>Kod ovih greja\u010da pogonski fluid je te\u010dnost, a usisavani fluid mo\u017ee biti te\u010dnost ili para. Ako se sa te\u010dno\u0161\u0107u usisava te\u010dnost za pogon se koristi te\u010dnost koji ima ve\u0107i pritisak.<\/p>\n<p>Princip rada je isti kao kod svih ejektora. Usled razli\u010ditih brzina strujanja, u usisnoj komori ejektora, dolazi do razbijanja obe te\u010dnosti u najsitnije \u010destice. Ovako razbijene \u010destice imaju veliku aktivnu povr\u0161inu dodira, koja im omogu\u0107ava vrlo brzu, me\u0111usobnu, razmenu toplotne i mehani\u010dke energije. Izme\u0161ana i ujedna\u010deno zagrejana topla voda napu\u0161ta ejektor sa odgovaraju\u0107im pritiskom potrebnim za savla\u0111ivanje otpora u potisnom cevovodu.<\/p>\n<p>Ako se kao usisavani fluid koristi para (naj\u010de\u0161\u0107e otpala istro\u0161ena para niskog pritiska ili para iz kondezata) mlaz pogonske te\u010dnosti, pri ulazu u usisnu komoru ejektora, zahvata paru me\u0161a se sa njom povla\u010de\u0107i je sa sobom i pri tome istovremeno i kondezuje.<\/p>\n<p>Kondezacijom usisane pare osloba\u0111a se toplota koju preuzima pogonska voda i pri tome se zagreva. Radi efikasnijeg usisavanja ve\u0107e koli\u010dine pare te\u010dni mlaz se mo\u017ee provoditi kroz vi\u0161e mlaznica postavljenih na red.<\/p>\n<p>Na Dijagramu 3.2, koji va\u017ei za ejektore kod kojih je i pogonski i usisavani fluid te\u010dnost, data je zavisnost odnosa pritisaka od odnosa masenih protoka usisavane i pogonske te\u010dnosti i za gustine te\u010dnosti <span class=\"symbol\">r<\/span><sub>1<\/sub><span class=\"symbol\">\u00bb r<\/span><sub>2<\/sub>.<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 3.2<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Pogonska voda ima pritisak p<sub>1<\/sub>= 6 bar<sub>aps<\/sub> i temperaturu t<sub>1<\/sub>= 900 \u00b0C, usisavana voda ima pritisak na ulazu u ejektor p<sub>2 <\/sub>= 1 bar<sub>aps<\/sub> (ejektor le\u017ei na nivou usisavane vode) i temperaturu t<sub>2<\/sub> = 200 \u00b0C. Na izlazu iz ejektora potreban je protok od 10 t\/h, temperature<br \/>\n500 \u00b0C.<\/p>\n<p>Koliki je protok pogonske vode m<sub>1<\/sub> i usisavane vode m<sub>2<\/sub>, i koliki je pritisak zagrejane vode na izlazu iz ejektora p<sub>3<\/sub>?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn><\/p>\n<p>t<sub>3<\/sub> = (t<sub>1<\/sub>\u00b7m<sub>1<\/sub>+t<sub>2<\/sub>\u00b7m<sub>2<\/sub>)\/(m<sub>1<\/sub>+m<sub>2<\/sub>);<\/p>\n<p><span class=\"symbol\">m<\/span> = m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1 <\/sub>= (t<sub>1<\/sub>\u2013t<sub>3<\/sub>)\/(t<sub>3<\/sub>\u2013t<sub>2<\/sub>) = (90\u201350)\/(50\u201320) = 1,33.<\/p>\n<p>Za odnos proto\u010dnih masa m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>= 1,33 sa dijagrama se o\u010ditava odnos pritisaka<br \/>\n(p<sub>3<\/sub>\u2013p<sub>2<\/sub>)\/(p<sub>1<\/sub>\u2013p<sub>2<\/sub>) = 0,16.<\/p>\n<p>Odavde sledi:<\/p>\n<p>p<sub>3<\/sub> = 0,16\u00b7(p<sub>1<\/sub>-p<sup><sub>2<\/sub><\/sup>) + p<sub>2<\/sub> = 0,16\u00b7(6\u20131)+1 = 1,8 bar<sub>aps<\/sub>;<\/p>\n<p>m<sub>3<\/sub> = m+m<sub>2<\/sub> = m<sub>1<\/sub>\u00b7(1+<span class=\"symbol\">m<\/span>) = 10;<\/p>\n<p>m<sub>1<\/sub> = m<sub>3<\/sub>\/(1+<span class=\"symbol\">m<\/span>) = 10\/(1+1,33) = 4,3 t\/h;<\/p>\n<p>m<sub>2<\/sub> = <span class=\"symbol\">m<\/span>\u00b7m<sub>1<\/sub>= 1,33\u00b74,3 = 5,7 t\/h.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci06.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-751 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/grejaci06.jpg\" alt=\"grejaci06\" width=\"302\" height=\"262\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ejektorski parni greja\u010d (para\u2013te\u010dnost) Ejektorski hidro greja\u010di (te\u010dnost\u2013te\u010dnost) Ejektorski greja\u010di se upotrebljavaju za brzo i efikasno grejanje, uz 100% iskori\u0161\u0107enja ulo\u017eene toplotne energije. Ejektorski greja\u010di za pogon koriste energiju ulaznih fluida. Fluid sa ve\u0107im ulaznim pritiskom naziva se pogonski fluid, a fluid sa manjim ulaznom pritiskom naziva se usisavani fluid. Princip rada: Pogonski fluid pri [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"language":[],"class_list":["post-202","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-podela"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/202","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=202"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/202\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":752,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/202\/revisions\/752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=202"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=202"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=202"},{"taxonomy":"language","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Flanguage&post=202"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}