{"id":217,"date":"2015-11-01T22:45:34","date_gmt":"2015-11-01T22:45:34","guid":{"rendered":"http:\/\/ejektor.co.rs\/?p=217"},"modified":"2017-01-04T16:37:58","modified_gmt":"2017-01-04T16:37:58","slug":"ejektorski-ventilatori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ejektor.co.rs\/?p=217","title":{"rendered":"Ejektorski ventilatori"},"content":{"rendered":"<p>U zavisnosti od pogonskog fluida ejektorski ventilatori se dele na:<\/p>\n<ul>\n<li>Ejektorske-gasne ventilatore (gas-gasovi)<\/li>\n<li>Ejektorske-parne ventilatore (para-gasovi)<\/li>\n<li>Ejektorske-hidro ventilatore (te\u010dnost-gasovi)<\/li>\n<\/ul>\n<p>Svi ejektorski ventilatori za pogon koriste energiju ulaznih fluida i to:<\/p>\n<ul>\n<li>gas (naj\u010de\u0161\u0107e vazduh),<\/li>\n<li>te\u010dnost (naj\u010de\u0161\u0107e vodu) i<\/li>\n<li>paru (naj\u010de\u0161\u0107e vodenu paru).<\/li>\n<\/ul>\n<p>Princip rada svih ejektora je da se pritisna energija pogonskog fluida, prolaskom kroz mlaznicu ejektora, najve\u0107im delom transformi\u0161e u kineti\u010dku (brzinsku) energiju, formiraju\u0107i pri tome strujni mlaz koji sa velikom brzinom ulazi u usisnu komoru ejektora.<\/p>\n<p>U usisnoj komori ejektora prido\u0161le \u010destice pogonskog fluida dolaze u dodir sa prisutnim \u010desticama usisavanih gasova, sudaraju se i me\u0161aju sa njima, predaju\u0107i im pri tome deo svoje kineti\u010dke energije \u010dime sebe usporavaju, dok \u010destice usisavanog fluida primaju deo energije i time sebe ubrzavaju, formiraju\u0107i pri tome finu homogenu me\u0161avinu koja struji prema difuzoru. Usled velike razlike u brzinama strujanja pogonskog fluida, \u010dije brzine kod gasova i para imaju i nadzvu\u010dnu brzinu, i usisavanih gasova dolazi do sudara i razbijanja oba fluida u najsitnije \u010destice, formiraju\u0107i pri tome veliku me\u0111usobnu aktivnu povr\u0161inu dodira. Velika aktivna povr\u0161ina dodira omogu\u0107ava vrlo brzu me\u0111usobnu razmenu energije (mehani\u010dke, toplotne i hemijske).<\/p>\n<p>Na upra\u017enjeno mesto odvu\u010denih \u010destica usisavanog fluida dolaze njene susedne \u010destice iz usisnog cevovoda, formiraju\u0107i pri tome strujanje usisavanih gasova prema ejektoru.<\/p>\n<p>Po napu\u0161tanju komore formirana homogena me\u0161avina prolazi kroz difuzor, u kojem se strujni tok \u0161iri, usled \u010dega brzina opada, a pritisak raste, tako da se na izlazu iz ejektora, posti\u017ee pritisak koji je potreban za savla\u0111ivanje otpora u potisnom cevovodu.<\/p>\n<h2>5.1 Ejektorski gasni ventilatori<\/h2>\n<p>Ovi ventilatori kao pogonski fluid koriste komprimovani gas (vazduh) iz kompresora i duvaljki ili vazduh iz ventilatora (centrifugalnih ili aksijalnih).<\/p>\n<p><strong><dfn>Upotreba:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Upotrbljavaju se za male i velike protoke (vi\u0161e hiljada m<sup>3<\/sup>\/h), za odnose izlaznog prema usisavanom pritisku p<sub>3<\/sub> \/p<sub>2<\/sub> \u2264 1,2 za niske i visoke temperature. Koriste se za izvla\u010denje zaga\u0111enog vazduha, gasova i isparenja iz radnog i magacinskog prostora, za dearaciju reaktora, me\u0161alica i drugih agregata u hemijskoj industriji, za ventilaciju sudova, brodova i dimnjaka, za gasne plamenike, zatim u ko\u017earskoj, tekstilnoj i duvanskoj industriji<\/p>\n<p>Posebnu prednost, u odnosu na klasi\u010dne ventilatore, imaju u tome \u0161to se maseni ili zapreminski odnos usisavanog (zaga\u0111enog) i pogonskog (\u010distog neutralnog) gasa mo\u017ee da ostvari u \u017eeljenim proporcijama, \u010dime se obezbe\u0111uje formiranje neeksplozivne, nezapaljive, neotrovne i neagresivne me\u0161avine, koja se potpuno bezbedno mo\u017ee transportovati i bez ikakvih \u0161tetnih posledica izbaciti u okolni prostor.<\/p>\n<p>Ovakvi ure\u0111aji osiguravaju najbezbedniji transport eksplozivnih i zapaljivih gasova, jer nemaju pokretne delove i ne koriste elektri\u010dnu energiju pa nema opasnosti od izbijanja iskri i varnica.<\/p>\n<p>Ejektorski ventilatori mogu imati vi\u0161e mlaznica vezanih na red (Sl.5.1). Ovakav raspored mlaznica omogu\u0107ava da se u svakoj narednoj mlaznici pove\u0107ava protok pogonskog gasa, a time i uve\u0107ava protok usisavanih gasova, odnosno omogu\u0107ava se maksimalno iskori\u0161\u0107enje visokog pritiska pogonskog gasa.<\/p>\n<p>Ako je odnos izlaznog pritiska prema usisnom p3\/p2 \u2264 1,2 i odnos pogonskog pritiska prema usisnom p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> \u2264 1,25, za obezbe\u0111ene pogonskog vazduha mogu se koristiti centrifugalni ventilatori. Kriva odnosa pritisaka prema odnosu masenih protoka data je na Dijagramu 5.1. Ako je odnos pritiska p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> \u2264 1,2 i p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> \u2265 1,25 za obezbe\u0111ene pogonskog vazduha mo\u017ee se koristiti komprimovani vazduh iz kompresora i duvaljki (krive odnosa pritisaka prema odnosu masenih protoka data je na Dijagramu 5.2).<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 5.1<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Pritisak pogonskog vazduha p<sub>1<\/sub> = 50 mbar (1,050 bar<sub>aps<\/sub>), pritisak na izlazu iz ejektora p<sub>3<\/sub> = 20 mbar (1,020 bar<sub>aps<\/sub>), odnos proto\u010dnih masa m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> = 3,5.<\/p>\n<p>Koliki usisni potpritisak mo\u017ee da se ostvari na ulazu u ejektor?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn> Za odnos masenih protoka m<sub>2<\/sub> \/ m<sub>1<\/sub>= 3,5 iz Dijagrama 5.1 o\u010ditava se odnos pritisaka<br \/>\n(p<sub>3<\/sub>-p<sub>2<\/sub>)\/p<sub>1<\/sub>-p<sub>2<\/sub>)= 0,05 odavde sledi p<sub>2<\/sub> = (p<sub>3<\/sub>-0,05\u00b7p<sub>1<\/sub>)\/0,95 = 18,4 mbar.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori01.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone size-full wp-image-756\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori01.jpg\" alt=\"ventilatori01\" width=\"305\" height=\"270\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><dfn>Primer 5.2<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Pritisak pogonskog komprimovanog vazduha p<sub>1<\/sub> = 3 bar (4 bar<sub>aps<\/sub>), pritisak na izlazu iz ejektora p<sub>3<\/sub> = 30 mbar (1,030 bar<sub>aps<\/sub>), usisavani pritisak p<sub>2<\/sub> = 1 bar (atmosferski pritisak).<\/p>\n<p>Koliko kilograma zaga\u0111enog vazduha mo\u017ee da se usisa sa 1 kg komprimovaog vazduha?<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori02.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-757\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori02.jpg\" alt=\"ventilatori02\" width=\"304\" height=\"179\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn><\/p>\n<p>Za (p<sub>3<\/sub>-p<sub>2<\/sub>)\/p<sub>2<\/sub>= (1,030-1)\/1 = 0,030 i p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2 <\/sub>= 4\/1= 4 sa dijagrama 5.2 o\u010ditava se m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> = 6,5.<\/p>\n<p>Sa 1 kg komprimovanog vazduha usisa\u0107e se 6,5 kg zaga\u0111enog vazduha.<\/p>\n<h2>5.2. Ejektorski parni ventilatori<\/h2>\n<p>Kod ovih ventilatora kao pogonski fluid koristi se zasi\u0107ena ili pregrejana vodena para niskog, srednjeg i visokog pritiska. Koriste se se za usisavanje i potiskivanje vazduha, gasova i isparenja za odnose pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> \u2264 1,2 i za protoke usisavanog gasa do nekoliko hiljada m<sup>3<\/sup>\/h.<\/p>\n<p><dfn>Upotreba:<\/dfn><\/p>\n<p>Upotrebljavaju se za izvla\u010denje vazduha, zaga\u0111enih gasova i isparenja iz radnih i magacinskih prostora, za ventilaciju sudova, cisterni i brodova, za cirkulaciju vla\u017eenja vazduha u ko\u017earskoj, tekstilnoj i duvanskoj industriji i drugim oblastima tehnolo\u0161kih procesa.<\/p>\n<p>Ako se kao pogonski fluid koristi pregrejana vodena para usisavani vazduh i usisavani gasovi mogu i da se su\u0161e, a ako se za pogon upotrbljava zasi\u0107ena vodena para usisavani vazduh i gasovi mogu da se vla\u017ee.<\/p>\n<p>Kada se ejektorski parni ventilatori koriste samo za vla\u017eenje vazduha, pri \u010demu nije nu\u017ean porast pritiska usisavanog vazduha, mo\u017ee se posti\u0107i vrlo povoljan proto\u010dni odnos (vi\u0161e od 100 m<sup>3<\/sup> vazduha po 1 kg pare) Ovakvim postupkom izbegnuto je formiranje magle, \u010dak i pri visokoj relativnoj vla\u017enosti usisavanog vazduha<\/p>\n<h2>5.3. Ejektorski-hidro ventilatori<\/h2>\n<p>Ovi ventilatori kao pogonski fluid koriste te\u010dnost naj\u010de\u0161\u0107e vodu. Te\u010dnost pod pritiskom pri prolazu kroz mlaznici preobra\u017eava pritisnu energiju u kineti\u010dku tako da iz mlaznice u prijemnu komoru ulazi velikom brzinom. U prijemnoj komori strujni tok te\u010dnosto zahvata vazduh, gasove i isparenja povla\u010di ih sa sobom i preko komore i difuzora istiskuje u atmosferu ili potisni cevovod. Usled velike razlike brzine strujanja, pogonske te\u010dnosti i usisavanih gasova i isparenja, dolazi do me\u0111usobnog me\u0161anja i razbijanja oba fluida u najsitnije \u010destice. Ovako dobro izme\u0161ana oba fluida, sa velikom me\u0111usobnom povr\u0161inom dodira, omogu\u0107uju brzo izdvajanje, iz usisanih gasova, svih \u010dvrstih \u010destica. U te\u010dnostima se donekle rastvaraju i apsorbuju gasovi i isparenja i obavlja reakcija, ako za to postje uslovi.<\/p>\n<p>Na izlazu iz ejektora te\u010dnost se preko odgovaraju\u0107ih talo\u017enika odvodi u kanalizaciju ili recirkulaciju, a oprani i o\u010di\u0161\u0107enji gasovi odvode za dalju upotrebu ili u atmosferu. Te\u010dnost koja se koristi za pogon naj\u010de\u0161\u0107e se recirkuli\u0161e i po ptrebi obnavlja.<\/p>\n<p><strong><dfn>Upotreba:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Upotrebljavaju se za otsisavanje i izvla\u010denje zaga\u0111enih gasova i isparenja iz radnih i magacinskih prostora, iz cisterni brodova, reaktora, me\u0161a\u010da i drugih sudova i ure\u0111aja u hemijskoj industriji, zatim za cirkulaciju vazduha u duvanskoj ko\u017earskoj i tekstilnoj industriji. Posebnu primenu imaju pri izvla\u010denju zapaljivih i eksplozivnih gasova i kiselih i otrovnih isparenja. Gasovi koji izlaze iz ejektora imaju relativnu vla\u017enost 90 do 1000.<\/p>\n<p>Upotrebljavaju se za otsisavanje gasova razli\u010ditih temperatura za zapreminske odnose usisavanih gasova prema pogonskoj te\u010dnosti do 4 (V<sub>g<\/sub>\/Q<sub>t<\/sub>, m<sup>3<\/sup>\/m<sup>3<\/sup><sub>usisani gasovi\/te\u010dnost<\/sub>). Za izvla\u010denje gasova i isparenja iz sudova pod visokim vakumom (vidi <a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/srpski\/ejektori\/podela\/vakuumpumpe\/vakuumpumpe1.htm\">Ejektorske gasne vakuum pumpe<\/a>), i za sabijanje gasova pod vi\u0161im pritiskom (vidi <a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/srpski\/ejektori\/podela\/ventilatori\/ventilatori3.htm#\">Ejektorske hidro-gasne kompresore<\/a>).<\/p>\n<p>Na Dijagramu.5.3 prikazana je zavisnost odnosa pritisaka od odnosa zapreminskih protoka vazduha i vode.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori03.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-758\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori03.jpg\" alt=\"ventilatori03\" width=\"301\" height=\"305\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><dfn>Primer 5.3<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Pritisak pogonske vode na ulazu u ejektor p<sub>1<\/sub>= 4 bar (5 bar<sub>aps<\/sub>), pritisak me\u0161avine vode i vazduha na izlazu iz ejektora p<sub>3<\/sub> =0,2 bar (1,2 bar<sub>aps<\/sub>), pritisak usisavanog vazduha je atmosferski (1 bar<sub>aps<\/sub>).<\/p>\n<p>Koliko \u0107e kilograma vode biti usisano sa kilogramom vazduha?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje: <\/dfn>(p3-p2)\/(p1-p2) = (1,2-1)\/(5-1) = 0,04. Na dijagramu 5.3 o\u010ditava se m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> = 3,2. \u0161to zna\u010di da \u0107e sa 1 m<sup>3<\/sup> vode mo\u017ee usisati 3,2 m<sup>3<\/sup> vazduha.<\/p>\n<p>Pri naru\u010divanju treba navesti sva tri pritiska p<sub>1<\/sub>, p<sub>2<\/sub> i p<sub>3<\/sub> ili navesti maseni odnos protoka vazduha i vode m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> i dva od tri navedena pritiska.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori04.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone  wp-image-759\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/ventilatori04.jpg\" alt=\"ventilatori04\" width=\"307\" height=\"57\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td class=\"picture\" align=\"center\"><strong>Sl.5.1 Razli\u010diti tipovi konstrukcije ejektorskih ventilatora<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U zavisnosti od pogonskog fluida ejektorski ventilatori se dele na: Ejektorske-gasne ventilatore (gas-gasovi) Ejektorske-parne ventilatore (para-gasovi) Ejektorske-hidro ventilatore (te\u010dnost-gasovi) Svi ejektorski ventilatori za pogon koriste energiju ulaznih fluida i to: gas (naj\u010de\u0161\u0107e vazduh), te\u010dnost (naj\u010de\u0161\u0107e vodu) i paru (naj\u010de\u0161\u0107e vodenu paru). Princip rada svih ejektora je da se pritisna energija pogonskog fluida, prolaskom kroz mlaznicu [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"language":[],"class_list":["post-217","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-podela"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/217","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=217"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/217\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":760,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/217\/revisions\/760"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=217"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=217"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=217"},{"taxonomy":"language","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Flanguage&post=217"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}