{"id":219,"date":"2015-11-01T22:48:05","date_gmt":"2015-11-01T22:48:05","guid":{"rendered":"http:\/\/ejektor.co.rs\/?p=219"},"modified":"2017-01-04T17:25:58","modified_gmt":"2017-01-04T17:25:58","slug":"ejektorski-kompresori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ejektor.co.rs\/?p=219","title":{"rendered":"Ejektorski kompresori"},"content":{"rendered":"<p>U zavisnosti od vrste pogonskog fluida ejektorski kompresori se dele na:<\/p>\n<ul>\n<li><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/srpski\/ejektori\/podela\/kompresori\/kompresori1.htm#hidro\">Ejektorske hidro kompresore<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/srpski\/ejektori\/podela\/kompresori\/kompresori3.htm\">Ejektorske gasne kompresore<\/a><\/li>\n<li><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/srpski\/ejektori\/podela\/kompresori\/kompresori4.htm\">Ejektorske parne kompresore<\/a><\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><dfn>Princip rada:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Svi ejektorski kompresori rade po principu da visoku pritisnu energiju pogomskog fluida koriste za usisavanje i komprimovanje usisanih gasova. Pritisak me\u0161avine fluida na izlazu iz ejektora zavisan je od ulaznih pritisaka pogonskog i usisavanog fluida i od odnosa njihovih masenih protoka.<\/p>\n<h2><a name=\"hidro\"><\/a>6.1 Ejektorski hidro kompresori (te\u010dnost-gas)<\/h2>\n<p>Kod ovih kompresora kao pogonski fluid koristi se te\u010dnost, naj\u010de\u0161\u0107e voda, pomo\u0107u koje se usisavaju i komprimuju gasovi (naj\u010de\u0161\u0107e vazduh). Zavisno od pritiska pogonske te\u010dnosti i masenog odnosa protoka gas-te\u010dnost mogu\u0107e je komprimovati gasove do pritiska i ve\u0107ih od 10 bar. Zapreminski odnos protoka gas-te\u010dnost mo\u017ee da se ostvari u granicama od 0 \u2013 3 (V<sub>g<\/sub>\/V<sub>t<\/sub>, [m<sup>3<\/sup>\/m<sup>3<\/sup>]).<\/p>\n<p>Komprimovani gasovi po izlasku iz ejektora prakti\u010dno su oprani i najve\u0107im delom su o\u010di\u0161\u0107eni od raznih zaga\u0111iva\u010da. Ovakvim postupkom komprimovanja u potpunosti se iz gasova odstranjuju pra\u0161ina i druga mehani\u010dka zaga\u0111enja, kao i potpuno odstranjivanje kapljica i isparenja od raznih te\u010dnosti (vode, ulja i dr.).<\/p>\n<p><strong><dfn>Upotreba:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Upotrebljavaju se za kompresiju gasova kod kojih se tra\u017ee relativno mali protoci, a veliki pritisci (na primer kod ozoniranja pitke vode Sl.6.1), kod upumpavanja komprimovanog vazduha u hidrofor (Sl.6.2) i u mnogim drugim procesima.<\/p>\n<p>Posebnu primenu imaju u prehrambenoj industriji, koja zahteva potpuno o\u010di\u0161\u0107en komprimovan vazduh, bez ikakvih prljav\u0161tina i bez sadr\u017eaja kompresorskog ulja. Relativna vla\u017enost ovako komprimovanog vazduha iznosi blizu 100%, \u0161to je tako\u0111e po\u017eeljno u prehranbenoj industriji.<\/p>\n<p>Na dijagramu 6.1 prikazana je zavisnost izlaznog pritiska p<sub>3<\/sub> od ulaznog pritiska pumpe p<sub>1<\/sub> = p<sub>p<\/sub> i od zapreminskog odnosa usisanog vazduha i vode V<sub>2<\/sub>\/V<sub>1<\/sub>.<\/p>\n<div class=\"container\">\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><strong><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_01.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-761 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_01.jpg\" alt=\"kompresori01_01\" width=\"233\" height=\"189\" \/><\/a>Sl.6.1 Ozoniranje pitke vode<\/strong><\/div>\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><strong><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_02.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-762 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_02.jpg\" alt=\"kompresori01_02\" width=\"238\" height=\"189\" \/><\/a>Sl.6.2 Dopumpavanje vazduha u hidrofor<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><strong><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_03.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-763 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_03.jpg\" alt=\"kompresori01_03\" width=\"250\" height=\"158\" \/><\/a>Sl.6.3 Otvoreni sistem komprimovanja vazduha<\/strong><\/div>\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><strong><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_04.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-764 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori01_04.jpg\" alt=\"kompresori01_04\" width=\"223\" height=\"153\" \/><\/a>Sl.6.4 Cirkulacioni (zatvoreni) sistem komprimovanja vazduha<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p><strong><dfn>Primer 6.1<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> U sudu (Sl.6.3) koji se nalazi pod pritiskom p<sub>3<\/sub> = 1,6 bar treba upumpavati vazduh pomo\u0107u vode. Pritisak pogonske vode ispred ejektora p<sub>1<\/sub> = 10 bar.<\/p>\n<p>Koliko kubnih metara vazduha mo\u017ee da se upumpa sa kubnim metrom vode?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje: <\/dfn>Za pritisak u rezervoaru p<sub>3<\/sub> = 1,6 bar i pritisak vode ispred ejektora p<sub>1<\/sub> =10 bar, sa dijagrama 6.1 o\u010ditava se V<sub>2<\/sub>\/V<sub>1<\/sub>= 1,1. \u0161to zna\u010di da se mo\u017ee upumpati 1,1 m<sup>3<\/sup> vazduha sa 1 m<sup>3<\/sup> vode.<\/p>\n<p>Dijagram 6.2 prikazuje zavisnost odnosa manometarskih pritisaka na izlazu iz ejektora i pritiska pumpe p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub> od odnosa zapreminskog protoka vazduha i vode, za uslove rada prikazanim na Sl.6.3 i Sl.6.4.<\/p>\n<p>Maksimalni pritisak p<sub>3<\/sub>, koji se mo\u017ee posti\u0107i u sudu, po \u0161emi povezivanja prikazanoj na Sl.6.3, iznosi 0,7 od pogonskog pritiska pumpe p<sub>p<\/sub>, odnosno pritiska iz mre\u017ee p<sub>1<\/sub> (p3 = 0,7\u00b7p<sub>1<\/sub>= 0,7\u00b7p<sub>p<\/sub>), a po \u0161emi povezivanja prikazanoj na Sl.6.4 iznosi 2,44 od pritiska pumpe p<sub>p<\/sub> (p<sub>3<\/sub> = 2,44\u00b7p<sub>p<\/sub>)<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 6.2<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Odnos pritska u rezervoaru i pritska pumpe p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub> = 0,25. Tra\u017ei se protok po \u0161emi povezivanja prikazanim na Sl.6.3 i Sl.6.4?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn> Za odnos pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub> = 0,25 o\u010ditava se odnos zapreminskih protoka po Sl.6.3 V<sub>2<\/sub>\/V<sub>1<\/sub> = V<sub>2<\/sub>\/V<sub>p<\/sub>= 0,75, a po Sl.6.4 V<sub>2<\/sub>\/V<sub>1<\/sub> = 0,9.<\/p>\n<div class=\"container\">\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori02.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-765 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori02.jpg\" alt=\"kompresori02\" width=\"278\" height=\"250\" \/><\/a><\/div>\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori03.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-766 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori03.jpg\" alt=\"kompresori03\" width=\"274\" height=\"254\" \/><\/a><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<h2>6.2 Ejektorski gasni kompresori<\/h2>\n<p>Ovi kompresori koriste se za me\u0161anje i komprimovanje gasova. Kod ovih kompresora kao pogonski fluid upotrebljava se komprimovani gas (naj\u010de\u0161\u0107e vazduh) pomo\u0107u kojeg se vr\u0161i usisavanje, me\u0161anje i sabijanje usisanog gasa. Upotrebom Lavalove mlaznice brzine isticanja pogonskog gasa postaju nadzvu\u010dne, pa se mogu efikasno koristiti za postizanje relativno visokih izlaznih pritisaka.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori04.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-767 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori04.jpg\" alt=\"kompresori04\" width=\"283\" height=\"114\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td class=\"picture\" align=\"center\"><strong>Sl.6.5 Me\u0161anje sagorivog gasa i vazduha<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><dfn>Upotreba:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Upotrebljavaju se za izvla\u010denje prirodnih podzemnih gasova sa niskim pritiscima pomo\u0107u drugih ili istih gasova koji se nalaze na vi\u0161im pritiscima: za me\u0161anje komprimovanih gasova razli\u010ditih pritisaka radi dobijanja me\u0161avine odgovaraju\u0107eg pritiska, za dobijanje gasnih sintera pod vrlo visokim pritiscima (nekoliko stotina bar) na primer dobijanja amonijaka.<\/p>\n<p>Na Sl.6.5 je \u0161ematski prikazano usisavanje, me\u0161anje i sabijanje sagorivog gasa i vazduha.<\/p>\n<p>Na dijagramu 6.3 prikazana je zavisnost odnosa apsolutnih pritisaka pogonskog i usisavanog vazduha (p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub>) od odnosa proto\u010dnih masa (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>) za t<sub>1<\/sub> = t<sub>2<\/sub>. Dijagram se mo\u017ee koristiti i za razli\u010dite temperature t<sub>1<\/sub> i t<sub>2<\/sub> stim \u0161to se o\u010ditane vrednosti <span class=\"symbol\">m<\/span> moraju pomno\u017eiti sa (T<sub>1<\/sub>\/T<sub>2<\/sub>)<sup>0,5<\/sup> (T1 i T2 su apsolutne temperature pogonskogi usisavanog gasa).<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 6.3<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Pogonski pritisak na ulazu u ejektor iznosi p<sub>1<\/sub> = 4 bar<sub>aps<\/sub>, usisavani pritisak p<sub>2<\/sub> = 0,9 bar<sub>aps<\/sub>, pritisak na izlazu iz ejektora je atmosferski p<sub>3<\/sub> = 1 bar<sub>aps<\/sub>. Koliki je odnos masenih protoka?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn> Za t<sub>1<\/sub>= t<sub>2<\/sub> i odnose pritisaka p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub>= 4\/0,9 = 4,4 i p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> = 1\/0,9 = 1,11. Na Dijagramu 6.3 se o\u010ditava <span class=\"symbol\">m<\/span> = m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> = 2,4.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori05.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-768 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori05.jpg\" alt=\"kompresori05\" width=\"306\" height=\"213\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<h2>6.3 Ejektorski parni kompresori<\/h2>\n<p>Kod ovih kompresora kao pogonski fluid upotrebljava se zasi\u0107ena ili pregrejana vodena para. Pogonska para, prolaskom kroz mlaznicu, ekspandira do vrlo niskih pritisaka i u usisnu komoru ejektora ulazi sa brzinom zvuka ili nadzvu\u010dnom brzinom. U komori ejektora \u010destice pogonske pare zahvataju, sabijaju i i povla\u010de sa sobom paru iz usisnog cevovoda. Odnos izlaznog i usisnog pritiska kre\u0107e se u granicama 0 \u2013 10. Ve\u0107e vrednosti odnose se na niske usisne pritiske od 0,01 \u2013 0,1 bar<sub>aps<\/sub>.<\/p>\n<p><strong><dfn>Upotreba:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p>Kori\u0161\u0107enjem sve\u017ee pare kao pogonskog fluida mogu\u0107e je usisavati i komprimovati istro\u0161enu (izrabljenu) paru i ponovo je vratiti u proces. Ejektorski parni kompresori koriste se u procesima:<\/p>\n<ul>\n<li>isparavanja,<\/li>\n<li>hla\u0111enja,<\/li>\n<li>kristalizacije,<\/li>\n<li>dezoksidacije,<\/li>\n<li>degasifikacije,<\/li>\n<li>su\u0161enja,<\/li>\n<li>za kompresiju isparenja kondezovane vodene pare i<\/li>\n<li>isparenja upariva\u010da.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Na Sl.6.4 \u2013 Sl.6.8 \u0161ematski su prikazani neki od procesa u kojima se koriste ejektorski kompresori.<\/p>\n<div class=\"container\">\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><strong><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori06.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-769 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori06.jpg\" alt=\"kompresori06\" width=\"283\" height=\"235\" \/><\/a>Sl.6.6 Toplotna pumpa (povra\u0107aj toplote iz otpale tople vode)<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/6.7.gif\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-409 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/6.7.gif\" alt=\"6-7\" width=\"265\" height=\"228\" \/><\/a><br \/>\n<strong>Sl.6.7 Kristalizacija pod vakuumom<\/strong><\/div>\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/6.8.gif\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-410 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2016\/11\/6.8.gif\" alt=\"6-8\" width=\"309\" height=\"172\" \/><\/a><br \/>\n<strong>Sl.6.8 Deoderizacija<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p>Na dijagramu 6.4 sa oznakom <span class=\"symbol\">y<\/span> ozna\u010dena je zavisnost odnosa 1 kg masenog protoka energije me\u0161avine na izlazu iz ejektora i 1 kg masenog protoka pogonske energije na ulazu u ejektor u zavisnosti od masenih odnosa usisavanog i pogonskog protoka umno\u017eenim sa kvadratnim korenom iz odnosa njihovih apsolutnih temperatura <span class=\"symbol\">y<\/span> = (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>)\u00b7(T<sub>2<\/sub>\/T<sub>1<\/sub>)<sup>0,5<\/sup>.<\/p>\n<p>Sa slovnim oznakama R, T i k obele\u017eene su gasne konstante, apsolutne temperature i izlo\u017eitelji adijabate. Indeks 1 odnosi se na pogonski gas, indeks 2 odnosi se na usisavani gas, a indeks 3 na me\u0161avinu pogonskog i usisavanog gasa na izlazu iz ejektora. Oznakom <span class=\"symbol\">h<\/span> ozna\u010den je koeficijent korisnosti. Dijagram 6.4 mo\u017ee da se koristi za sve vrste gasova i vodene pare i za sve temperature.<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori08_converted.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-770 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori08_converted.jpg\" alt=\"kompresori08_converted\" width=\"300\" height=\"110\" \/><\/a><\/p>\n<p>gde su: T<sub>1,2,3<\/sub> &#8211; apsolutne temperature gasova u stanju mirovanja, R<sub>1,2,3<\/sub> &#8211; gasne konstante.<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 6.4<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Sa 1 kg pogonskog komprimovanog vazduha pritiska p<sub>1<\/sub> =11 bar<sub>aps<\/sub> treba usisati 0,61 kg vazduha koji se nalazi pod pritiskom p<sub>2<\/sub> =1,1 bar<sub>aps<\/sub>.<\/p>\n<p>Tra\u017ei se koliki se mo\u017ee dobiti pritisak na izlazu iz ejektora p<sub>3<\/sub>:<\/p>\n<p>a) kada su temperature pogonskog i usisavanog vazduha jednake t<sub>1<\/sub> = t<sub>2<\/sub> i<br \/>\nb) kada je temperatura pogonskog vazduha t = 800 \u00b0C, a usisavanog vazduha t<sub>2<\/sub> = 200 \u00b0C?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn> Za odnos proto\u010dnih masa <span class=\"symbol\">m<\/span> = m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> = 0,61\/1 = 0,61 iz dijagrama 6.4 o\u010ditava se <span class=\"symbol\">y<\/span> = 0,281 i koeficijent korisnosti <span class=\"symbol\">m<\/span> = 0,27.<\/p>\n<p>a) Kako je za vazduh k<sub>1<\/sub>= k<sub>2<\/sub> = k<sub>3<\/sub> i R<sub>1<\/sub> = R<sub>2<\/sub> = R<sub>3<\/sub> to se iz jedna\u010dine 6.2-1 za t<sub>1<\/sub> = t<sub>2<\/sub> dobija<\/p>\n<p>p<sub>3<\/sub> = p<sub>2<\/sub>\u00b71,66 = 1,1\u00b71,66 = 1,83 bar<sub>aps<\/sub>.<\/p>\n<p>b) Za <span class=\"symbol\">m<\/span> = 0,61 temperatura na izlazu iz ejektora iznosi<\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori09_converted.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-771 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori09_converted.jpg\" alt=\"kompresori09_converted\" width=\"304\" height=\"112\" \/><\/a><\/p>\n<p><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori10_converted.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-777 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori10_converted.jpg\" alt=\"kompresori10_converted\" width=\"300\" height=\"83\" \/><\/a><\/p>\n<p><strong>p<sub>3<\/sub> = 1,7287\u00b71,1 = 1,9 bar<sub>aps<\/sub>.<\/strong><\/p>\n<p>&nbsp;<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori11.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-772 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori11.jpg\" alt=\"kompresori11\" width=\"309\" height=\"214\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori12.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"wp-image-773 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori12.jpg\" alt=\"kompresori12\" width=\"298\" height=\"194\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Na dijagramu 6.5 za k = 1,4 prikazan je odnos apsolutnih pritiska na izlazu iz ejektora i usisavanog pritiska (p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub>) u zavisnost od apsolutnih dnosa pritisaka pogonskog i usisavanog vazduha p1\/p2 i masenih odnosa usisavanog i pogonskog protoka (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>). Dijagram 6.5 dat je za uslove kada i pogonski i usisavani gas imaju isti izlo\u017eitelj adijabate k = 1,4 i istu temperaturu t<sub>1<\/sub> = t<sub>2<\/sub> Dijagram se mo\u017ee koristiti i za razli\u010dite temperature pogonskog i usisavanog gasa stim \u0161to se, na dijagramu o\u010ditana vrednost <span class=\"symbol\">m<\/span> treba da pomno\u017ei sa<br \/>\n(T<sub>1<\/sub>\/T<sub>2<\/sub>)<sup>0,5 <\/sup>[<span class=\"symbol\">m<\/span> = (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>)\u00b7(T<sub>2<\/sub>\/T<sub>1<\/sub>)<sup>0,5<\/sup>].<\/p>\n<p>Odavde proizilazi da, pri istim uslovima rada, sa porastom temperature pogonskog gasa usisa\u0107e se ve\u0107a koli\u010dina usisavanog gasa i obratno ili sa porastom temperature usisavanog gasa usisa\u0107e se manja koli\u010dina usisavanog gasa i obratno. Sa T<sub>1<\/sub> obele\u017eena je temperatura pogonskog, a sa T<sub>2<\/sub> usisavanog gasa.<\/p>\n<p>Ejektori koji za pogon koriste komprimovane gasove (vazduh) mogu da se koriste i za izvla\u010denje i sabijanje vodene pare i raznih drugih isparenja.<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 6.5<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Vazduh koji se nalazi u sudu pod pritiskom p<sub>2<\/sub> =1,4 bar<sub>aps<\/sub> i temperaturi t<sub>2<\/sub> = 200 \u00b0C, treba usisati i sabiti na pritisak p<sub>3<\/sub> = 2,45 bar<sub>aps<\/sub>. Za pogon ejektora koristi se vazduh pod pritiskom p<sub>3<\/sub> = 12,5 bar<sub>aps<\/sub> i temperaturom t<sub>1<\/sub>= 200\u00b0C. Tra\u017ei se koliko kg vazduha iz suda mo\u017ee da se usisa sa 1 kg pogonskog vazduha?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn> Za odnose pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> = 2,45\/1,4 = 1,75 i p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> =12,5\/1,4 = 8,93 na dijagramu 6.5 o\u010ditava se <span class=\"symbol\">m<\/span> = (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>)\u00b7(T<sub>2<\/sub>\/T<sub>1<\/sub>)<sup>0,5<\/sup> = 0,51. Sa 1 kg pogonskog vazduha mo\u0107i \u0107e da se usisa 0,51 kg vazduha iz suda.<\/p>\n<p>Na dijagramu 6.6 za k = 1,135 (zasi\u0107ena vodena para) prikazan je odnos apsolutnih pritiska na izlazu iz ejektora i usisavanog pritiska (p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub>) u zavisnosti od apsolutnih dnosa pritisaka pogonske i usisavane vodene pare p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> i masenih odnosa usisavanog i pogonskog protoka (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>). Dijagram 6.6 dat je za uslove kada i pogonska i usisavana para imaju isti izlo\u017eitelj adijabate k = 1,135 i iste temperature t<sub>1<\/sub> = t<sub>2<\/sub>. Dijagram se mo\u017ee koristoti i za razli\u010dite temperature pogonskoe i usisavane vodene pare stim \u0161to se, na dijagramu o\u010ditana vrednost <span class=\"symbol\">m<\/span> treba da pomno\u017ei sa (T<sub>1<\/sub>\/T<sub>2<\/sub>)<sup>0,5<\/sup>. Odavde proizilazi da, pri istim uslovima rada, sa porastom temperature pogonske pare usisa\u0107e se ve\u0107a koli\u010dina usisavane pare i obratno ili sa porastom temperature usisavane pare usisa\u0107e se manja koli\u010dina usisavane pare i obratno. Sa T<sub>1<\/sub> obele\u017eena je temperatura pogonske, a sa T<sub>2<\/sub> usisavane vodene pare.<\/p>\n<p>Na dijagramu 6.7 za k = 1,3 (pregrejana vodena para, i svi gasovi koji imaju k = 1,3) prikazan je odnos apsolutnih pritiska na izlazu iz ejektora i usisavanog pritiska (p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub>) u zavisnost od apsolutnih odnosa pritisaka pogonske i usisavane vodene pare p1\/p2 i masenih odnosa usisavanog i pogonskog protoka (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>). Dijagram 6.7 dat je za uslove kada i pogonska i usisavana para imaju isti izlo\u017eitelj adijabate k = 1,3 i iste temperature t<sub>1<\/sub> = t<sub>2<\/sub>. Dijagram se mo\u017ee koristiti i za razli\u010dite temperature pogonske i usisavane vodene pare stim \u0161to se, na dijagramu o\u010ditana vrednost <span class=\"symbol\">m<\/span> treba da pomno\u017ei sa (T<sub>1<\/sub>\/T<sub>2<\/sub>)<sup>0,5<\/sup>. Odavde proizilazi da, pri istim uslovima rada, sa porastom temperature pogonske pare usisa\u0107e se ve\u0107a koli\u010dina usisavane pare i obratno ili sa porastom temperature usisavane pare usisa\u0107e se manja koli\u010dina usisavane pare i obratno. Sa T<sub>1<\/sub> obele\u017eena je temperatura pogonske, a sa T<sub>2<\/sub> usisavane vodene pare.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori13.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-774\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori13.jpg\" alt=\"kompresori13\" width=\"310\" height=\"207\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><dfn>Primer 6.6<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Pritisak zasi\u0107ene usisavane pare od p<sub>2<\/sub> = 1,1 bar<sub>aps<\/sub> i temperature t<sub>2<\/sub> = 102,32 \u00b0C treba sabiti na pritisak p<sub>3<\/sub> = 2 bar<sub>aps<\/sub>.<\/p>\n<p>Koliko se kilograma usisavane pare m<sub>2<\/sub> mo\u017ee usisati sa m<sub>1<\/sub> = 1 kg pogonske pare, ako je pritisak pogonske zasi\u0107ene pare p<sub>1<\/sub> = 11 bar<sub>aps<\/sub> i temperatura t<sub>1<\/sub> = 184,07 \u00b0C?<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje:<\/dfn> Za odnos k = 0,135 i pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> = 2\/1,1 = 1,81, odnos pritisaka p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> = 11\/1,1 = 10, na Dijagramu 6.6 o\u010ditava se <span class=\"symbol\">m<\/span> = (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>)\u00b7(T<sub>2<\/sub>\/T<sub>1<\/sub>)<sup>0,5<\/sup> = 0,61. Zbog nejednakih temperatura T<sub>1<\/sub> \u2260 T<sub>2<\/sub> pogonske i usisavane pare izvr\u0161i\u0107e se korekcija pa je<br \/>\nm<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> = <span class=\"symbol\">m<\/span>\u00b7(T<sub>1<\/sub>\/T<sub>2<\/sub>)<sup>0,5<\/sup> = 0,61\u00b7[(273+184,07)\/(273+102,32)]<sup>0,5<\/sup> = 0,67.<br \/>\nZa zadate uslove sa m<sub>1<\/sub> = 1 kg pogonske pare mo\u017ee da se usisa m<sub>2<\/sub>= 0,67 kg usisavane pare.<\/p>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori14.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"alignnone wp-image-775\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/kompresori14.jpg\" alt=\"kompresori14\" width=\"308\" height=\"206\" \/><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p><strong><dfn>Primer 6.7<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p><dfn>Podaci:<\/dfn> Sa pogonskim pritiskom pregrejane pare pritiska p<sub>1<\/sub> = 18 bar<sub>aps<\/sub> i temperature t<sub>1<\/sub> = 2800 \u00b0C treba usisati pregrejanu paru sa pritiskom p<sub>2<\/sub> = 2 bar<sub>aps<\/sub> i temperaturom t<sub>1<\/sub> = 1600 \u00b0C i sabiti je na pritisak p<sub>3<\/sub>= 4,5 bar<sub>aps<\/sub>. Tra\u017ei se koliki je odnos masenih protoka m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>.<\/p>\n<p><dfn>Re\u0161enje: <\/dfn>Za odnose pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> = 4,5\/2 = 2,25 i p<sub>1<\/sub>\/p<sub>2<\/sub> = 18\/2 = 9 na dijagramu 6.7 o\u010ditava se <span class=\"symbol\">m<\/span> = (m<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub>)\u00b7(T<sub>2<\/sub>\/T<sub>1<\/sub>)<sup>0,5<\/sup> = 0,29. Odnos masenih protoka iznosi<br \/>\nm<sub>2<\/sub>\/m<sub>1<\/sub> = <span class=\"symbol\">m<\/span>\u00b7(T<sub>1<\/sub>\/T<sub>2<\/sub>)<sup>0,5<\/sup> = 0,29\u00b7[(273+280)\/(273+160)]<sup>0,5<\/sup> = 0,33.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>U zavisnosti od vrste pogonskog fluida ejektorski kompresori se dele na: Ejektorske hidro kompresore Ejektorske gasne kompresore Ejektorske parne kompresore Princip rada: Svi ejektorski kompresori rade po principu da visoku pritisnu energiju pogomskog fluida koriste za usisavanje i komprimovanje usisanih gasova. Pritisak me\u0161avine fluida na izlazu iz ejektora zavisan je od ulaznih pritisaka pogonskog i [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"language":[],"class_list":["post-219","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-podela"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/219","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=219"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/219\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":812,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/219\/revisions\/812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=219"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=219"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=219"},{"taxonomy":"language","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Flanguage&post=219"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}