{"id":231,"date":"2015-11-01T23:01:20","date_gmt":"2015-11-01T23:01:20","guid":{"rendered":"http:\/\/ejektor.co.rs\/?p=231"},"modified":"2020-02-10T19:58:29","modified_gmt":"2020-02-10T19:58:29","slug":"ejektorski-apsorberi","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/ejektor.co.rs\/?p=231","title":{"rendered":"Ejektorski apsorberi"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\">Ejektori nalaze \u0161iroku primenu u procesima me\u0161anja te\u010dnosti i gasova, u oblasti hemijiskih tehnologija i mnogim drugim granama tehnike.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Sva ejektorska me\u0161anja gasova i te\u010dnosti mogu da se podele u dve grupe.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><dfn>U prvu grupu:<\/dfn><\/strong> spadaju ejektori od kojih se zahteva usisavanje \u0161to ve\u0107e koli\u010dine gasa po jedinici protoka te\u010dnosti, pri \u010demu je rastvaranje gasa u te\u010dnosti nebitno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ovakvi procesi se upotrebljavaju u ozonatorskim, hloratorskim i drugim ure\u0111ajima, zatim za kompresiju gasova pomo\u0107u te\u010dnosti&nbsp;i u ventilaciji.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><strong><dfn>U drugu grupu:<\/dfn><\/strong> spadaju ejektori od kojih se zahteva rastvaranje gasova i potpuno zasi\u0107enje rastvora. Ovakvi procesi se zahtevaju u flotaciji, aeraciji, zatim pri \u010di\u0161\u0107enju te\u010dnosti od naftinih proizvoda i drugim procesima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Rastvorljivost gasova u te\u010dnostima odre\u0111uje se zakonom Henrija koji glasi<\/p>\n<p>m = k\u00b7p\u00b7Q.<\/p>\n<p>gde su:<\/p>\n<ul>\n<li>m \u2013 masa rastvorenog gasa,<\/li>\n<li>k \u2013 konstanta rastvorljivosti, koja zavisi od vrste gasa i od temperature i vrste te\u010dnosti,<\/li>\n<li>p \u2013 pritisak,<\/li>\n<li>Q \u2013 zapremina te\u010dnosti.<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">Iz formule se vidi da koli\u010dina gasa koja se mo\u017ee rastvoriti u te\u010dnost je u linearnoj zavisnosti od koeficijenta k, pritiska p i koli\u010dine te\u010dnosti Q, \u0161to zna\u010di da u odre\u0111enoj zapremini te\u010dnosti koli\u010dina rastvorenog gasa mo\u017ee da se pove\u0107a, sni\u017eavanjem temperature ili pove\u0107anjem pritiska te\u010dnosti i obratno.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Brzina rastvaranja (prenosa mase) zavisi od mehanizma prenosa materije izme\u0111u te\u010dnosti i gasova. U nepokretnoj sredini mehanizam prenosa mase je spor i obavlja se molekularnom difuzijom. U pokretnoj sredini u strujnom protoku prenos mase se intevizira, a u turbulentnoj struji zbog uticaj pulzacije nastaje turbulentna difuzija. Uslovi rada u kojima se posti\u017ee burno turbulentno strujanje ostvaruju se u ejektorima, pa iz tih razloga ejektori predstavljaju najpovoljnije ure\u0111aje za rastvaranje gasova u te\u010dnostima.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Rastvorljivost vazduha u vodi obi\u010dno ne prelazi nekoliko zapreminskih procenata. Pa se zapreminski koeficijent usisavanja kre\u0107e u granicama<\/p>\n<p>q =Q<sub>2<\/sub>\/Q<sub>1<\/sub> = 0,1 \u2013 0,15<\/p>\n<p>gde su:<\/p>\n<ul>\n<li>Q<sub>2<\/sub> &#8211; zapreminski protok usisavanog gasa,<\/li>\n<li>Q<sub>1<\/sub> &#8211; zapreminski protok pogonske te\u010dnosti.<\/li>\n<\/ul>\n<p><strong><dfn>Princip rada ejektorskog ure\u0111aja:<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Te\u010dnost pod pritiskom p, prolaskom kroz mlaznicu ejektora, vr\u0161i transformaciju pritisne energije u kineti\u010dku (brzinsku) energiju. Te\u010dnost, koja sa velikom brzinom ulazi u komoru ejektora, hvata i povla\u010di sa sobom, u komori prisutan gas, formiraju\u0107i pri tome potpuno finu homogenu me\u0161avinu. Usled razli\u010ditih brzina strujanja, izme\u0111u te\u010dnosti i usisanog gasa, dolazi do razbijanja oba fluida u najsitnije \u010destice. Ovako razbijeni i usitnjeni fluidi imaju veliku aktivnu povr\u0161inu dodira, koja im omogu\u0107uje, vrlo brzu me\u0111usobnu izmenu energija (mehani\u010dke, hemijske i toplotne i vrlo brzu apsorciju usisanih gasova).<\/p>\n<div class=\"container\">\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><strong><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/apsorberi01.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-800 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/apsorberi01.jpg\" alt=\"apsorberi01\" width=\"226\" height=\"151\"><\/a>Sl.12.1 Jednokratan prolaz te\u010dnosti otvorena cirkulacija<\/strong><\/div>\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><strong><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/apsorberi02.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-801 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/apsorberi02.jpg\" alt=\"apsorberi02\" width=\"287\" height=\"210\"><\/a>Sl.12.2 Zatvorena kru\u017ena cirkulacija sa mogu\u0107no\u0161\u0107u hla\u0111enja<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na putu strujnog toka kroz ejektor, u burnoj turbulentnoj struji dolazi do relativno brzog rastvaranja gasova i zasi\u0107enja rastvora. Me\u0161avina fluida (te\u010dnost sa rastvorenim gasom i nerastvoren gas) odolazi u rezervor u kojem se vr\u0161i izdvajanje nerastvorenog gasa.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Najjednostavniji ure\u0111aj za rastvaranje gasova prikazan je na Sl.12.1. Rastvaranje gasa u te\u010dnostima vr\u0161i se u jednom prolazu.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na.Sl.12.2 i Sl.2.3 prikazani su ure\u0111aji sa zatvorenom kru\u017enom cirkulacijom u kojima se, sa istom pumpom, posti\u017eu vi\u0161i pritisci p3 pri kojima se vr\u0161i rastvaranje gasova (vidi dijagram 12.1 i 12.2).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na Sl.12.2 rastvaranje gasa obavlja se pod pritiskim p<sub>3<\/sub>, koji je vi\u0161i od pritiska p<sub>3<\/sub> na Sl.11.1, jer pogonska te\u010dnost ulazi u ejektor sa pritiskom p<sub>3<\/sub> + p<sub>p<\/sub>, pa je i pritisak na izlazu iz ejektora p<sub>3<\/sub>, za iste uslove rada vi\u0161i (vidi dijagram 12.1 i 12.2). Rastvorljivost gasa mo\u017ee se pove\u0107ati hla\u0111enjem me\u0161avine gas-te\u010dnost, po izlasku iz ejektora.<\/p>\n<div class=\"container\">\n<div class=\"row\">\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/12.1.gif\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-320 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/12.1.gif\" alt=\"12.1\" width=\"279\" height=\"240\"><\/a><br \/>\n<strong>Q<sub>2<\/sub>\/Q<sub>3<\/sub> (m<sup>3<\/sup><sub>vazduha<\/sub> \/ m<sup>3<\/sup><sub>protoka pumpe<\/sub> za Sl.12.1 i Sl.12.2)<\/strong><\/div>\n<div class=\"col-md-6 col-xs-12\" style=\"text-align: center;\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/12.2.gif\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\" wp-image-321 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/12.2.gif\" alt=\"12.2\" width=\"278\" height=\"238\"><\/a><br \/>\n<strong>Q<sub>2<\/sub>\/Q<sub>3<\/sub> (m<sup>3<\/sup><sub>vazduha<\/sub> \/ m<sup>3<\/sup><sub>protoka pumpe<\/sub> za Sl.12.3)<\/strong><\/div>\n<\/div>\n<\/div>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na Sl.12.3 prikazan je ure\u0111aj u kojem se gas rastvara u potisnom cevovodu ejektora i rezervoaru 1 pod pritiskom p3, a potom nakon prolaska kroz pumpu rastvaranje se obavlja u potisnom cevovodu pumpe i u rezervoaru 2 pod pritiskom p<sub>3<\/sub> + p<sub>p<\/sub>.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Kako je koli\u010dina gasa, koji se ejektorom usisava i rastvara (q<sub>0<\/sub> = Q<sub>2<\/sub>\/Q<sub>1<\/sub> = 0,1\u20130,15) mala, mo\u017ee se u prvom pribli\u017eavanju smatrati da u cirkulaciji struji samo jednofazn fluid tj. te\u010dnost.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Ure\u0111aji izvedeni prema Sl.12.2 i Sl.13.3 omog\u0107uju bitno pobolj\u0161anje stepena iskori\u0161\u0107enja u odnosu na pumpe i ejektore sa jednokratnim prolazom (Sl.12.1) Pove\u0107anje stepena iskori\u0161\u0107enja proporcionalno pove\u0107ava koli\u010dinu rastvorenog gasa. Koli\u010dina rastvorenog gasa prema Sl.12.2 i Sl.12.3 mo\u017ee biti vi\u0161e puta ve\u0107a od koli\u010dine rastvorenog gasa prema Sl.12.1. Proces mo\u017ee da se obavlja \u0161ar\u017eno i kontinuirano. U kontinuiranom procesu te\u010dnost i gas uvode istovremeno kako je to na Sl.12.2 i Sl.12.3 prikazano.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na dijagramima 12.1 data je zavisnost odnosa pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub> od odnosa zapreminskih protoka usisanog vazduha i protoka pumpe Q<sub>2<\/sub>\/Q<sub>p<\/sub>. Dijagrami va\u017ee za usisavanje vazduha iz atmosfere, a pritisci p<sub>3<\/sub> i p<sub>p<\/sub> dati su u bar.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Na dijagramu 12.2 data je orjentaciona kriva zavisnosti odnosa pritisaka od odnosa protoka. Obzirom da je usisana koli\u010dina vazduha mala zanemarena je, pa Q<sub>2<\/sub> predstavlja samo protok te\u010dnosti.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Maksimalni odnos manometarskih pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p <\/sub>(bar\/bar) koji se mo\u017ee posti\u0107i pri protoku Q<sub>2<\/sub> = 0 iznosi:<\/p>\n<ul>\n<li>za povezivanje prema \u0161emi Sl.12.1 p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub> = 0,7<\/li>\n<li>za povezivanje prema \u0161emi Sl.12.2 p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub> = 2,5<\/li>\n<li>za povezivanje prema \u0161emi Sl.12.3 p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub> = 3,5<\/li>\n<\/ul>\n<p style=\"text-align: justify;\">U prakti\u010dno interesantnom i naj\u010de\u0161\u0107em dijapazonu primene koeficijent usisavanja q = 0,1\u2013 0,15 dovoljan je za obezbe\u0111enje vaduha (gasa) za potpuno zasi\u0107enje te\u010dnosti.<\/p>\n<p><strong><dfn>Primer 12.1<\/dfn><\/strong><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Koliko se, prema \u0161emi na Sl.12.1 i Sl.12.2 mo\u017ee usisati atmosferskog vazduha (p<sub>vaz<\/sub> = 1 bar<sub>aps<\/sub>) sa pumpom p<sub>p<\/sub> = 5 bar i protoka Q<sub>p<\/sub> = 10 m<sup>3<\/sup>\/h i ubaciti u rezervoar u kojem vlada pritisak p<sub>3<\/sub> = 2 bar?<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><dfn>Re\u0161enje: <\/dfn>Za odnos pritisaka p<sub>3<\/sub>\/p<sub>p<\/sub>= 2\/5 = 0,4 iz dijagrama 12.1 o\u010ditava se:<\/p>\n<ul>\n<li>za instalaciju prema Sl.12.1 Q<sub>2<\/sub>\/Q<sub>p<\/sub> = 0,3, i<br \/>\nQ<sub>2<\/sub> = 0,3\u00b7Q<sub>p<\/sub> = 0,3\u00b710 = 3 m<sup>3<\/sup><sub>vazduha<\/sub> \/ m<sup>3<\/sup><sub>vode<\/sub>,<\/li>\n<li>za instalaciju prema Sl.12.2 Q<sub>2<\/sub>\/Q<sub>p<\/sub> = 0,6 i<br \/>\nQ<sub>2<\/sub> = 0,6\u00b7Q<sub>p<\/sub> = 0,6\u00b710 = 6 m<sup>3<\/sup><sub>vazduha<\/sub> \/ m<sup>3<\/sup><sub>vode<\/sub>.<\/li>\n<\/ul>\n<table width=\"100%\">\n<tbody>\n<tr>\n<td align=\"center\"><a href=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/apsorberi04.jpg\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" class=\"size-full wp-image-802 aligncenter\" src=\"http:\/\/ejektor.co.rs\/wp-content\/uploads\/2015\/11\/apsorberi04.jpg\" alt=\"apsorberi04\" width=\"294\" height=\"246\"><\/a><\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td class=\"picture\" align=\"center\"><strong>Sl.12.3 Zatvorena kru\u017ena cirkulacija sa mogu\u0107no\u0161\u0107u hla\u0111enja<\/strong><\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ejektori nalaze \u0161iroku primenu u procesima me\u0161anja te\u010dnosti i gasova, u oblasti hemijiskih tehnologija i mnogim drugim granama tehnike. Sva ejektorska me\u0161anja gasova i te\u010dnosti mogu da se podele u dve grupe. U prvu grupu: spadaju ejektori od kojih se zahteva usisavanje \u0161to ve\u0107e koli\u010dine gasa po jedinici protoka te\u010dnosti, pri \u010demu je rastvaranje gasa [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"open","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_acf_changed":false,"footnotes":""},"categories":[1,13],"tags":[],"language":[],"class_list":["post-231","post","type-post","status-publish","format-standard","hentry","category-uncategorized","category-podela"],"acf":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/231","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=231"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/231\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":919,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/231\/revisions\/919"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=231"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=231"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=231"},{"taxonomy":"language","embeddable":true,"href":"https:\/\/ejektor.co.rs\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Flanguage&post=231"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}